Upozorenje za tvrtke u vezi s podijeljenim plaćanjem u poreznoj reformi zahtijeva hitno djelovanje.

Predviđen Ustavnim amandmanom 132 iz 2023. i reguliran Dopunskim zakonom 214 iz 2025., model automatizira naplatu poreza na potrošnju na mjestu prodaje, prije nego što dobavljač primi neto iznos. U praksi, porez više ne prolazi kroz novčani tok tvrtke, što zahtijeva reviziju obrtnog kapitala, prilagodbe ugovora i ulaganja u tehnologiju.

Prema tehničkim studijama Federalne porezne uprave (Federal Revenue Service), provedba podijeljenog plaćanja bit će postupna između 2026. i 2032. godine, prateći prijelaz na novi Porez na robu i usluge (IBS) i Doprinos na robu i usluge (CBS). Ova promjena trebala bi smanjiti utaju poreza i povećati učinkovitost naplate, ali može izvršiti pritisak na novčani tok tvrtki koje posluju sa smanjenim maržama ili ovise o dugim rokovima plaćanja.

Prema riječima Jhonnyja Martinsa , potpredsjednika SERAC-a , središta za računovodstvena, obrazovna i korporativna rješenja, model zahtijeva od poduzetnika da reorganiziraju svoje novčane tokove. "Kada porezi prestanu prolaziti kroz novčani tok tvrtke, poduzetnik mora redizajnirati svoj obrtni kapital ili riskira da će poslovanje prestati raditi."

Istraživanje Contábeis Portala pokazuje da bi tvrtke u uslužnom sektoru mogle pretrpjeti prosječno smanjenje neto prihoda do 19,2% ako se ne prilagode. Očekuje se da će automatsko zadržavanje poreza najteže pogoditi sektore koji posluju s niskim profitnim maržama i visokom ovisnošću o novčanom toku, poput maloprodaje, e-trgovine i profesionalnih usluga.

Prema potpredsjedniku SERAC-a, prvi korak je predvidjeti utjecaj. „Tvrtke trebaju simulirati scenarije uzimajući u obzir smanjenu likvidnost i projicirati hoće li neto gotovina pokriti operativne troškove. Bez ove kontrole, rizik ugrožava isporuku i rast“, ističe.

Model će također zahtijevati integraciju sustava upravljanja, faktura i načina plaćanja s bankama i platformama za naplatu, što će zahtijevati tehnološka ulaganja. Martins naglašava da se prilagodba ne smije odgađati do zadnjeg trenutka. "Prilagođavanje poslovanja sada sprječava da porez sutra postane usko grlo za rast."

Počevši od 2026. godine, vlada bi trebala započeti fazu testiranja sustava s postupnim usvajanjem, a potpuna obvezna implementacija planirana je za 2027. Stručnjaci ističu da bi tvrtke s nacionalnim poslovanjem, posebno u e-trgovini, trebale dati prioritet mapiranju poreznih procesa i obuci svojih timova.

Jhonny Martins također upozorava na ugovorne i operativne utjecaje. „Tvrtke koje prodaju na rate ili rade s financiranjem potraživanja moraju preispitati ugovore i marže. Trenutni prijenos poreza mijenja ritam novčanog toka i, posljedično, uvjete za pregovore s dobavljačima.“

Među preporučenim preventivnim mjerama su pregled ugovora, jačanje rezervi obrtnog kapitala, integracija sustava i osposobljavanje poreznih i financijskih timova. „Podijeljeno plaćanje donosi veću predvidljivost poreznim vlastima, ali također zahtijeva financijsku zrelost od tvrtki. Oni koji se sada pripreme snalazit će se u ovoj tranziciji s konkurentskom prednošću“, zaključuje Jhonny Martins.

Porezna reforma stvara okruženje veće transparentnosti i fiskalnog pojednostavljenja, ali nameće izazov operativne prilagodbe privatnom sektoru. Stručnjaci su jasni: razumijevanje utjecaja i preventivno djelovanje bit će ključno za održavanje financijske stabilnosti i poslovne učinkovitosti u novom poreznom modelu.

U nastavku slijedi sažeti kontrolni popis koji opisuje ključne radnje za ublažavanje rizika i osiguranje usklađenosti u novom poreznom okruženju:

1. Dijagnoza novčanog toka: Mapirajte sve prilive i odlive, simulirajući utjecaj automatskog zadržavanja poreza. Procijenite koliko bi neto gotovine moglo pokriti bez sredstava koja su trenutno privremeno dostupna dok se porezi ne plate.
2. Pregled ugovora i profitnih marži: Ponovno procijenite ugovore s klijentima i dobavljačima, uključujući klauzule o poreznom prijenosu i prilagodbama uvjeta plaćanja. Pregledajte marže kako biste kompenzirali smanjenu likvidnost i izbjegli financijske neravnoteže.
3. Tehnološka prilagodba: Integrirati sustave upravljanja (ERP), elektroničko fakturiranje i platforme za plaćanje s bankama i poreznim vlastima. Podijeljeno plaćanje zahtijevat će izravnu i automatsku komunikaciju između financijskih i računovodstvenih sustava.
4. Planiranje obrtnog kapitala: Ojačati novčani tok i preispitati kreditnu politiku. Tvrtke koje se oslanjaju na avanse ili rade s dugim rokovima plaćanja trebale bi tražiti nove izvore financiranja kako bi pokrile razliku nastalu trenutnim zadržavanjem.
5. Obuka poreznog i financijskog tima: Obuka stručnjaka za razumijevanje načina funkcioniranja podijeljenog plaćanja, odvojenog poreznog računovodstva i promjena u tijeku izračuna. Stalno ažuriranje bit će ključno kako bi se izbjegle pogreške i kazne.
6. Pregled cijena i komercijalnih strategija : Procijenite hoće li biti potrebno prilagoditi cijene ili promijeniti prodajnu strategiju kako bi se kompenzirao utjecaj novog poreznog režima. Uslužne i maloprodajne tvrtke trebale bi provoditi simulacije po proizvodu ili segmentu.
7. Testiranje integracije i porezne usklađenosti: Provesti testove s novim platformama i sustavima za plaćanje kako bi se osiguralo da se iznosi poreza ispravno prenose. Validirati unakrsno upućivanje informacija s poreznim vlastima i ispraviti pogreške prije obvezne implementacije.
8. Praćenje komplementarnih propisa : Pratite propise koje će i dalje objavljivati ​​Upravni odbor IBS-a i Federalna porezna uprava, a koji će definirati operativne detalje, porezne stope i raspored postupnog usvajanja.
9. Komunikacija s partnerima i klijentima: Objasnite operativne promjene koje mogu utjecati na rokove, vrijednosti i načine plaćanja. Transparentnost tijekom tranzicije je temeljna za održavanje stabilnih poslovnih odnosa.
10. Računovodstveno i strateško savjetovanje: Traženje podrške od stručnjaka za računovodstvo i upravljanje porezima za usklađivanje procesa, ažuriranje sustava i planiranje utjecaja na srednjoročni i dugoročni proračun.

Prema Jhonnyju Martinsu, Split Payment predstavlja prekretnicu u financijskom upravljanju tvrtki. „Oni koji predviđaju promjenu bit će korak ispred. Poduzetnik koji novi model shvati kao priliku, a ne samo kao obvezu, ojačat će svoje poslovanje i osigurati održivost nakon reforme.“

Model bi trebao početi s radom u pilotnoj fazi 2026. godine, s postupnim širenjem do 2032. godine. Tvrtke koje se sada počnu prilagođavati bit će bolje pripremljene za suočavanje s izazovima likvidnosti i konkurentnosti novog poreznog sustava.