Nedavna studija sa Sveučilišta Harvard istaknula je povezanost između toksičnih radnih okruženja i visoke fluktuacije zaposlenika. Istraživanje otkriva da vođe koje su pretrpele neobrađene traume u detinjstvu imaju tendenciju da budu reaktivnije i netolerantnije, stvaranje stresnog i neproduktivnog radnog okruženja. Ovo ponašanje ne samo da smanjuje produktivnost, ali također značajno povećava fluktuaciju zaposlenika, to jest, rotacija zaposlenika
Stručnjakinja za neuroznanost Telma Abrahão posvetila se promicanju praksi neurosvjesnog vođenja, koji uzimaju u obzir traume i samospoznaju. Prema Abrahama, traume na radnom okruženju, kao sukobi, bullying i uznemiravanje, mogu rezultirati poremećajima poput anksioznosti i depresije, negativno utječući na performanse timova
Istraživanja pokazuju da su lideri s nerazrešenim traumama skloniji eksplozivnom i reaktivnom ponašanju. “Ovo ponašanje može pogoršati povjerenje i suradnju tima, povećavajući razine stresa na radnom mjestu, uzbuna Abrahão. Osim toga, izvještaj McKinsey & Company pokazuje da 85% CEO-a vidi strah od neuspjeha, često ukorijenjen u prošlim traumama, kao prepreka inovacijama i rastu
Abraham naglašava da je samopouzdanje ključno za stvaranje sigurnog i produktivnog radnog okruženja. Istraživanja sugeriraju da vođe koje usvajaju neurosvjesni pristup mogu povećati zadovoljstvo na radu, poboljšati performanse zaposlenika i smanjiti sukobe u timu. "Implementacija ovih praksi nije samo pitanje empatije", ali još jedna pametna poslovna strategija, tvrdi stručnjak
Kako identificirati i nositi se s toksičnim vođama, bitno je prepoznati znakove traume, kao iritirajuće ili agresivne ponašanje. Abraham preporučuje stvaranje sigurnog okruženja za komunikaciju, gdje zaposlenici mogu izraziti svoje brige bez straha od odmazde. Pružanje resursa poput usluga mentalnog zdravlja i programa pomoći zaposlenicima također je ključno
Abraham predlaže ulaganje u kontinuiranu obuku za lidere, fokusirajući se na prakse informirane o traumama i emocionalnom upravljanju. Razvijati emocionalnu pismenost i poučavati lidere kako učinkovito upravljati svojim emocijama, posebno u kriznim situacijama, to su ključni koraci kako bi se izbjeglo da vođe postanu dodatni izvor traume za svoje timove, zaključuje Telma Abrahão
Usvajanje praksi neurosvjesnog vođenja može značajno transformirati odnose na radnom mjestu, promoviranje zdravijeg okruženja, produktivno i inovativno. Istraživanja poput onih sa Sveučilišta Harvard naglašavaju važnost suočavanja s traumama i ulaganja u samopouzdanje kako bi se smanjila toksičnost i fluktuacija zaposlenika u organizacijama
