S više od 150 milijuna registriranih korisnika, Pix se etablirao kao jedna od glavnih metoda plaćanja u Brazilu. Podaci Zaklade Getulio Vargas (FGV) pokazuju da je 2024. godine 63% Brazilaca koristilo Pix barem jednom mjesečno, s prosjekom od 32 mjesečne transakcije po korisniku. Druga studija koju je provela Brazilska federacija banaka (Febraban) pokazala je da je PIX bio najkorištenija metoda plaćanja u Brazilu 2024. godine , s 63,8 milijardi transakcija, što je povećanje od 52% u usporedbi s 41,9 milijardi u 2023. godini, što potvrđuje uspjeh ove metode plaćanja među brazilskim stanovništvom.
Međutim, popularizacija sustava koji je razvila Središnja banka također je otkrila značajan porast prijevara, prevara i pogrešaka u transakcijama. Ovaj scenarij pokreće hitne rasprave o pravnoj odgovornosti u tim slučajevima, kako od strane financijskih institucija tako i od strane samih korisnika.
Prema Karini Gutierrez, odvjetnici u odvjetničkom društvu Bosquê & Advogados, porast prijevara koje uključuju Pix zahtijeva temeljitu analizu pravnog okvira. „Pix je neviđeni tehnološki napredak, ali njegova brzina i jednostavnost korištenja također su otvorili rupe u zakonu koje iskorištavaju kriminalci. U slučajevima prijevare ključno je procijeniti je li financijska institucija propustila pružiti uslugu, što bi moglo dovesti do objektivne odgovornosti“, objašnjava.
S pravnog gledišta, Zakon o zaštiti potrošača (CDC) se često primjenjuje u tim slučajevima, posebno kada je riječ o odnosima između klijenata i financijskih institucija. U situacijama pogrešaka u transakcijama, poput prijenosa na pogrešne račune ili prijevara socijalnim inženjeringom, sudovi su analizirali ponašanje banaka u vezi s sprječavanjem, otkrivanjem i reagiranjem na incidente.
„U mnogim nedavnim presudama sudovi su shvatili da kada banka ne dokaže da je poduzela odgovarajuće sigurnosne i preventivne mjere, može biti odgovorna za gubitke koje je pretrpio klijent“, kaže Karina.
Nadalje, Rezolucija središnje banke br. 4.893/2021 utvrđuje sigurnosne smjernice kojih se sudionice moraju pridržavati, uključujući mogućnost preventivnog zamrzavanja sredstava u sumnjivim slučajevima. Međutim, još uvijek postoje praznine u standardizaciji praksi i osiguravanju odgovornosti za sve sofisticiranije prijevare.
U poreznom području, široko rasprostranjena upotreba Pixa privukla je i pozornost Federalne porezne uprave, s raspravama o sljedivosti transakcija i njihovim poreznim utjecajima, posebno za male poduzetnike i slobodnjake. Stoga stručnjaci upozoravaju na potrebu za većom financijskom i digitalnom edukacijom korisnika, uz stalno poboljšanje regulatornih standarda i sigurnosnih sustava.
„Odgovornost je podijeljena, ali na financijskom je sustavu da osigura učinkovita sredstva zaštite i oporavka u slučajevima prijevare. Potrošači pak moraju biti svjesni dobrih praksi i znakova prijevare. Ta je ravnoteža ključna za povjerenje u sustav“, zaključuje odvjetnik.
S Pixovim kontinuiranim rastom, rasprava o pravnoj odgovornosti postaje ključna za zaštitu prava potrošača i osiguranje integriteta brazilskog financijskog ekosustava. Stoga je ključno da financijske institucije, tehnološke tvrtke i vlada surađuju na stvaranju robusnijih sigurnosnih mehanizama, edukaciji korisnika i provedbi jasnih pravila za odgovornost u slučajevima prijevare. Samo integriranim pristupom bit će moguće konsolidirati Pix kao siguran, učinkovit i pouzdan alat za sve Brazilce.
