Godina 2023, na određeni način, bila je to regulativna godina za umjetnu inteligenciju (UI). Još u svibnju, G7 summit istaknuo je važnost promicanja okvira za napredne sustave umjetne inteligencije na globalnoj razini
U kolovozu, bila je to prilika da Kina donese zakon specifično povezan s generativnom AI, s ciljem ublažavanja osnovnih šteta za pojedince, održati socijalnu stabilnost i osigurati svoju međunarodnu regulatornu liderstvo na duži rok
U okviru ovog procesa, pripadalo je SAD-u, u liku svog tadašnjeg predsjednika Bidena, izdati izvršnu naredbu koja je usmjeravala primjenu AI u području pouzdanosti, sigurnost i zaštita temeljnih elemenata američkog suvereniteta
Međutim, trešnja na torti bila je, u velikoj mjeri, Akt o umjetnoj inteligenciji Europske unije, pre-odobren u prosincu 2023. i potpisan početkom 2024.. Duboko raspravljano i prilično opsežno, Akt postaje statut regulative s međunarodnom orijentacijom zamišljene kao pravni okvir za razvoj i primjenu sustava umjetne inteligencije za zemlje članice bloka
U Brazilu, zakon 2.338 umjetne inteligencije, označava prekretnicu u regulaciji emergentnih tehnologija u zemlji. Na velikoj mjeri, zakon ima pozitivne aspekte, ali također označava određenu krhkost u strateškim područjima za razvoj našeg vodstva u području AI
U središtu brazilskih propisa nalaze se odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka (LGPD), naglašavajući zaštitu osobnih podataka s naglaskom na privatnost. Zakon namjerava, na taj način, osigurati da umjetna inteligencija ne ugrožava individualna prava. LGPD također želi potaknuti inovacije, nuditi nekoliko poreznih olakšica i subvencija za tvrtke koje ulažu u istraživanje i razvoj AI. Ovaj aspekt ima za cilj pozicionirati Brazil kao središte tehnološke inovacije, poticanje konkurentnosti i stvaranje startupa u sektoru AI. Što se tiče društvenih utjecaja, digitalna uključenost i etička upotreba AI za smanjenje nejednakosti obuhvaćeni su promicanjem obrazovnih i obučnih programa za ranjive populacije, priprema radne snage za eru umjetne inteligencije. Ideja je ublažiti negativne socijalne utjecaje automatizacije, promovirajući pravedniju tranziciju
Međutim, ima negativna stajališta koja treba istaknuti. Prvi od njih vrti se oko prekomjerne birokracije, kako zahtjev za višestrukim procjenama i certifikacijama može opteretiti tvrtke – posebno startupe i mala poduzeća – s dodatnim troškovima i dugotrajnim procesima. Ovaj birokratski aspekt može obeshrabriti inovacije i usvajanje novih tehnologija. Iako zakon ima zanimljive namjere, neki kritičari navode dvosmislenost u određenim odredbama, omogućavajući sukobljene interpretacije i pravnu nesigurnost. Nedostatak je jasnoće u vezi s odgovornostima i specifičnim kaznama koje će otežati njihovu praktičnu primjenu. Postoje još uvijek zabrinutosti zbog potencijalne upotrebe regulative o AI u svrhe državne kontrole. Ovaj aspekt postavlja pitanja o zaštiti građanskih sloboda i granicama intervencije države
Mi smo, u svakom slučaju, pred važnim okvirom u regulaciji AI. Takav regulatorni komponent je potreban za postizanje ravnoteže između zaštite prava, poticanje inovacija i promicanje socijalne uključenosti. Međutim, učinkovitost zakona ovisit će o njegovoj praktičnoj provedbi i sposobnosti ublažavanja povezanih rizika. Transparentnost, regulatorna jasnoća i stalni nadzor civilnog društva bit će ključni za osiguranje da koristi nadmaše izazove
