Posljednjih godina krajolik društvenih medija dramatično se promijenio. Dok su brendovi i kreatori sadržaja nekada mogli organski dosegnuti veliku publiku, danas se ta stvarnost čini sve udaljenijom. Algoritmi glavnih platformi - poput Instagrama, Facebooka, TikToka, pa čak i LinkedIna - značajno su smanjili doseg besplatnih objava, prisiljavajući tvrtke i influencere da ulažu u plaćene medije kako bi osigurali vidljivost. Ali što stoji iza ove promjene i koje su alternative za one koji žele nastaviti rasti bez oslanjanja isključivo na oglase?
Organski doseg - broj ljudi koji pregledavaju objavu bez da je dodatno promoviraju - opada iz godine u godinu. Na Facebooku je, primjerice, ta brojka 2012. bila preko 16%, ali trenutno se kreće oko 2 do 5% za poslovne stranice. Instagram slijedi isti put, sve više dajući prioritet plaćenom ili viralnom sadržaju. TikTok, koji se pojavio kao demokratskija alternativa, također je prilagodio svoj algoritam kako bi dao prioritet sponzoriranom sadržaju i kreatorima koji ulažu u platformu.
Ovaj pad organskog dosega nije slučajnost. Društvene mreže su poduzeća i kao takve moraju generirati prihod. Primarna metoda monetizacije za ove platforme dolazi od prodaje oglasa, što znači da što manje besplatnog dosega profil ima, to je više motiviran platiti kako bi dosegao svoju publiku.
Kao rezultat toga, društveni mediji izgubili su svoj status "mreže" i postali su, zapravo, "društveni mediji", gdje vidljivost sve više ovisi o financijskim ulaganjima. Izvorni koncept povezivanja ljudi zamijenjen je poslovnim modelom koji daje prioritet prikazivanju sponzoriranog sadržaja, čineći plaćeni promet nužnošću za one koji žele rasti na platformama.
Veliki brendovi s robusnim marketinškim proračunima mogu apsorbirati taj utjecaj i ulagati u plaćene medije. S druge strane, mala poduzeća i neovisni kreatori suočavaju se sa sve većim izazovima u rastu i angažiranju publike bez trošenja novca.
Međutim, vrijedi napomenuti da je plaćeni promet na društvenim mrežama i dalje pristupačan. Danas, za manje od 6 brazilskih reala dnevno, svako malo poduzeće može poboljšati sadržaj i dosegnuti potencijalne kupce. To je demokratiziralo pristup digitalnom oglašavanju, omogućujući većem broju poduzetnika da postignu vidljivost. Međutim, ova ovisnost o platformama također znači da, bez ulaganja, izloženost može biti izuzetno ograničena.
Još jedna nuspojava ove promjene je homogenizacija sadržaja. Budući da mreže daju prioritet sponzoriranom ili visoko viralnom sadržaju, feedovi su sve više standardizirani, što otežava diverzifikaciju glasova i niša.
Unatoč izazovima, neke strategije i dalje mogu pomoći brendovima i kreatorima da rastu bez oslanjanja isključivo na plaćeno oglašavanje. U metodi koju koristim i podučavam, nazvanoj Metamorfoza društvenih medija ( pristup ovdje ), tvrdim da bi brendovi, kako bi bili uspješniji na društvenim mrežama, trebali slijediti važan redoslijed kako bi povećali svoj doseg:
1 – Biti : Prije svega ostalog, brendovi moraju jasno izraziti svoje vrijednosti, ponašanja i misiju. Publika se povezuje s autentičnošću, ne samo s proizvodima ili uslugama. Bit brenda mora se pokazati u praksi, a ne samo u govorima.
2 – Znanje: Dijeliti znanje i stručnost, nudeći sadržaj koji rješava probleme i dodaje vrijednost javnosti.
3 – Prodaja: Tek nakon izgradnje autoriteta i odnosa, ponuda proizvoda ili usluga postaje prirodnija i učinkovitija. Kada brend pokaže tko je i što zna, prodaja postaje posljedica.
Drugim riječima, prije nego što priča o tome što prodaje, brend mora pokazati što jest i što zna. Ovaj pristup generira više povezanosti i angažmana, čineći digitalnu prisutnost jačom.
Osim toga, neke strategije i dalje mogu pomoći u proširenju organskog dosega bez oslanjanja isključivo na plaćene oglase:
Uložite u vrijedan sadržaj: Objave koje generiraju istinsku interakciju, poput anketa, pitanja i rasprava, i dalje postižu dobar doseg.
Strateška upotreba video zapisa i kratkih filmova: Platforme i dalje promoviraju kratke i dinamične formate, posebno one koji prate trendove.
Zajednica i angažman: Autori koji jačaju odnose s publikom – odgovaranjem na komentare, interakcijom na Pričama i poticanjem sudjelovanja – obično održavaju stabilniji doseg.
SMO (optimizacija za društvene mreže) za društvene mreže: Korištenje pravih ključnih riječi u biografiji, opisima i hashtagovima pomaže u poboljšanju otkrivanja sadržaja.
Istraživanje novih platformi: Kako mreže poput TikToka i LinkedIna prilagođavaju svoje algoritme, mogu se pojaviti novi prostori s boljim mogućnostima za organski doseg.
Istraživanje novih platformi: Umjesto da se u potpunosti usredotočite na jednu platformu, poput Instagrama, bitno je diverzificirati svoju digitalnu prisutnost. Platforme poput TikToka, Pinteresta, LinkedIna, X-a, Threadsa i YouTubea nude nove poslovne prilike.
Svaka nova društvena mreža nudi novi izlog za vaše poslovanje. Sve ih Google indeksira, a distribucijom sadržaja na više platformi vaša digitalna prisutnost postaje snažnija. Nažalost, mnogi još uvijek digitalni marketing smatraju sinonimom za Instagram, što ograničava potencijal rasta. Fokusiranje isključivo na jednu mrežu može biti rizično, jer svaka promjena u algoritmu može izravno utjecati na rezultate.
Trenutna situacija jasno pokazuje da se organski doseg neće vratiti na ono što je nekad bio. Međutim, to ne znači da će potpuno nestati. Izazov za brendove i kreatore bit će uravnoteženje ulaganja u plaćene medije sa strategijama koje održavaju njihovu relevantnost i povezanost s publikom, osiguravajući da njihova poruka i dalje dopire do pravih ljudi - sa ili bez ulaganja u oglase.
*Vinícius Taddone je direktor marketinga i osnivač VTaddone® www.vtaddone.com.br
