Fonetska i vizualna posebnost u dodjeli registracije žiga: Analiza iz sudske odluke

Zaštita koju pruža Zakon o intelektualnom vlasništvu, posebice u području žigova, od iznimne je važnosti za osiguranje poštenog tržišnog natjecanja na tržištu i zaštitu potrošača od zabune i prijevare. 

Jedan od temeljnih elemenata za odobravanje registracije žiga jest njegova razlikovnost, odnosno sposobnost da se na tržištu identificira kao proizvodi ili usluge na jedinstven i isključiv način. 

U tom kontekstu fonetska i vizualna razlikovnost igra ključnu ulogu u području primjene prava o žigovima, pa se u ovom članku predlaže analiza fonetske i vizualne razlikovnosti u dodjeli registracije žiga, s fokusom na sudsko tumačenje, iz simbolične pravne odluke.

Fonetska i vizualna posebnost: koncept i važnost

Fonetska posebnost odnosi se na sposobnost marke da se razlikuje po slušnom izgovoru.

Vizualna razlikovnost ključna je dimenzija u kontekstu zaštite robne marke i percepcije potrošača. Dok se fonetska razlikovnost odnosi na diferencijaciju kroz slušni izgovor, vizualna razlikovnost usmjerena je na sposobnost marke da se istakne i identificira kroz svoju vizualnu prezentaciju.

To znači da čak i ako su dva žiga ortografski različita, ako su fonetski slični, mogu izazvati zabunu kod potrošača, Stoga su fonetska i vizualna razlikovnost bitne kako bi se osiguralo da je žig lako prepoznatljiv i razlikovan od ostalih na tržištu. 

U kontekstu prava o žigovima razlikovnost je jedan od temeljnih zahtjeva za dodjelu registracije. 

Zakonom o industrijskom vlasništvu utvrđeno je da žigovi koji nemaju razlikovnost nisu registrabilni, što je neizostavan uvjet za pravnu zaštitu.

 Razlikovnost se može očitovati na različite načine, bilo vizualne, fonetske ili konceptualne, a ocjenjuje se uzimajući u obzir obilježja tržišta i potrošača.

Betonska kutija: mješovite marke “UOTZ” i “WOTS”

Radi suradnje sa poznavanjem i primjenom fonetske i vizualne razlikovnosti možemo spomenuti slučaj koji uključuje prijavu za registraciju mješovitog žiga UOTZ, koju je njegov vlasnik administrativno zatražio pred Nacionalnim institutom za industrijsko vlasništvo (INPI), INPI postupak br. 909.313.202 zahtijeva UOTZ INTELECTURA DE MERCADO LTDA.

Zaštitni znak je u mješovitom obliku zatražio njegov vlasnik i odbijen je na temelju prednosti koja proizlazi iz brenda “WOTZ”, kao što se može vidjeti u zrcalu administrativnog postupka s INPI-jem:

Marka UOT Z odbijena je zbog mješovitog zaštitnog znaka “WOTZ” koji je INPI prethodno dodijelio 08/03/1989, prema administrativnom postupku br. 814.693.920, što se može vidjeti u nastavku:

Gore je navedeno da su dotične marke mješovite i imaju sljedeće logotipe:

Nositelj marke UOT Zz žalio se u odluci o odbijanju INPI-ja, međutim, Savezna uprava je ostala pri odbijanju, odnosno prema shvaćanju Nacionalnog instituta za industrijsko vlasništvo, marke “UOTZ” i “WOTS” nisu mogle živjeti na tržištu.

Dakle, nakon što je iscrpljena analiza zahtjeva za registraciju marke UOT Zz pred tim Saveznim tijelom, bilo je potrebno tražiti rješenje predmeta pred pravosuđem, a time i uočiti fonetsku razlikovnost i razlikovnost u aktivnostima koje provode.

Jurisprudencijska analiza

Društvo UOTZ INTELECTA DE MERCADO LTDA, koje je zatražilo registraciju žiga UOT Z, podnijelo je tužbu pred Saveznim sudom države Rio de Janeiro, kako bi poništilo odluku koju je donio INPI koji je zadržao odbijanje zahtjeva za registraciju.

Tužba je odbacila svoje zahtjeve u 1. stupnju, jer se isprva, sada u sferi pravosuđa, podrazumijevalo da bi odluka INPI-ja o odbijanju registracije žiga UOT Zz bila točna, što je motiviralo podnošenje žalbu kako bi Savezni regionalni sud države Rio de Janeiro mogao analizirati to pitanje.

Dakle, s obzirom na inzistiranje vlasnika žiga UOT Zens, kao i relevantne razloge koji su vodili žalbu, nedavno je donio odluku taj Savezni regionalni sud 2. regije koji se nalazi u državi Rio de Janeiro, u predmetu br. 5023289-72.2018.4.02.5101, gdje je gore navedena pravna situacija analizirana i iznesena na vidjelo ključna rasprava u području prava industrijskog vlasništva: fonetska i vizualna razlikovnost u dodjeli registracije žiga. 

Srž polemike bilo je tumačenje točke XIX. članka 124. Zakona br. 9,279-96, koji utvrđuje zabrane dodjele registracije žiga kada postoji istovjetnost ili sličnost koja bi mogla izazvati zabunu između identičnih, sličnih ili sličnih proizvoda ili usluga. U tom kontekstu, i INPI i prvostupanjska rečenica temeljile su svoje odluke na fonetskoj sličnosti između izraza “UOT” i “WOTS”, posebno kroz analizu koja je razmatrala anglicizaciju glasova odgovarajućih slova.

U tom kontekstu, i INPI i prvostupanjska rečenica temeljile su svoje odluke na fonetskoj sličnosti između izraza, posebno kroz analizu koja je razmatrala anglicizaciju glasova odgovarajućih slova. 

Međutim, ključno je naglasiti da razlikovnost potrebna za dodjelu registracije žiga nije ograničena samo na fonetsku sličnost između znakova.

Članak 122. Zakona 9,279/96 navodi da žig mora moći razlikovati robu ili usluge poduzeća od roba ili usluga drugih poduzeća. 

Savezni regionalni sud države Rio de Janeiro poništio je upravnu odluku INPI-ja i reformirao presudu koju je donijelo pravosuđe, kojom je brendu dodijeljen UOT Zz, jer pravopis izraza "UOTZ” AND”, iako mogu zadržati fonetska sličnost, predstavljaju razlike koje potrošač lako može provjeriti, kako bi se zadovoljile odredbe članka 122. Zakona 9,279/96, a aktivnosti koje provode tvrtke nisu proturječne.

Stoga, čak i ako postoji fonetska sličnost, nužno je razmotriti predstavljaju li pravopisi izraza razlike koje omogućuju njihovu identifikaciju prosječnom potrošaču.

Restriktivno tumačenje pojma razlikovnosti moglo bi rezultirati nepoštenim uskraćivanjem legitimnih registracija žigova, što bi štetilo razvoju i tržišnom natjecanju na tržištu. 

Ukratko, u odluci koju je donio Savezni regionalni sud 2. regije ističe se važnost sveobuhvatne i kontekstualizirane analize u postupku odobravanja registracije žiga, posebno u pogledu fonetske i vizualne razlikovnosti i takvim se pristupom želi osigurati ravnoteža između zaštite prava industrijskog vlasništva i promicanja tržišnog natjecanja i inovacija na tržištu.

Zaključak 

Fonetska i vizualna razlikovnost igraju ključnu ulogu u odobravanju registracije žiga, budući da su ključni zahtjevi za osiguranje pravne zaštite i jasne identifikacije na tržištu.

Sudska analiza provedena u ovom članku naglašava važnost uravnoteženog tumačenja fonetske i vizualne razlikovnosti, uzimajući u obzir ne samo sličnost u izgovoru, već i razlike u pravopisu i vizualnom prikazu znakova. 

Stoga je pri podnošenju zahtjeva za registraciju žiga bitno uzeti u obzir ne samo njegov pravopis, već i njegov izgovor te fonetsku i vizualnu razlikovnost u odnosu na druge žigove koji su već registrirani. 

Vrijedno je spomenuti da se u ovom slučaju jedna od optužbi od velike važnosti odnosi na činjenicu da nositelj robne marke ”OTS” nije niti vjerno koristio zaštitni znak kako je traženo pred INPI-jem, što je svakako pridonijelo ishodu odluka koju je donio Sud.

Osim toga, vlasnik brenda "“pioneira” djelovao je popustljivo u suživotu brendova, jer se nije bunio ni protiv zahtjeva za registraciju brenda "UOTZ”", što ga slabi, posebno u identičnim segmentima.

Stoga je potrebno osigurati učinkovitu zaštitu kako bi se izbjegli sukobi na tržištu, kao što pokazuje odluka sudske prakse koja se razmatra.

Proces koji se analizira u ovom članku sponzorirao je tim odvjetničke tvrtke Montanes Albuquerque Advogados, koja već godinama radi na području intelektualnog vlasništva, pridonoseći izgradnji ideja i tražeći konsolidaciju istih kroz proučavanje i informiranje.