Tekinolosi, faʻalauteleina o le faʻalauteleina ma le galulue faʻatasi i le va o vaega o le autu autu lea i le Aso Lua nei (22), i le tatalaina o le 3rd Interlog Summit , e aofia ai le XXVIII CNL - National Logistics Conference, na faia e ABRALOG ma le Intermodal South America Congress. O le lisi o mataupu o le aso na tuʻufaʻatasia ai igoa taʻutaʻua mai le logistics chain, e-commerce ma atinaʻe a le atunuʻu, i panels na faʻatalanoaina auala e faʻafouina ai le vaega ma faʻamalosia Pasila i fefaʻatauaiga i le lalolagi.
Na faʻaalia e le paneli, i se auala tuʻufaʻatasia, le manaʻomia o le galulue faʻatasi i le va o mea fou, tupe teufaafaigaluega, ma pulega e faʻaleleia ai le faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa a le atunuʻu ma faʻatulaga lelei Pasila i le maketi o le lalolagi.
Tekinolosi, faʻalauteleina, ma le faʻaauau: o mea taua o le e-commerce na tuʻuina atu e Mercado Libre i le Intermodal 2025.
I le taimi o le 29th lomiga o Intermodal South America, Fernando Yunes, sui sinia ma le taʻitaʻi o Mercado Libre i Pasila , na tuʻuina atu se vaaiga lautele o le tuputupu aʻe o le e-commerce i totonu o le atunuʻu ma faʻailoga autu e tatau ona faʻauluina le vaega i tausaga a sau.
Faʻatasi ai ma faʻatauga e oʻo atu i le US $ 45 piliona i le 2023 ma le faʻaletausaga o le tuputupu aʻe o le 38%, Mercado Libre ua faʻamalosia lona tulaga o le taʻitaʻi le mautonu i Pasila e-pisinisi. Fai mai Yunes, o loʻo i ai pea le avanoa e tupu ai le vaega, ona o le faʻatau atu i luga o le initaneti i Pasila e 15%, ae i isi atunuu e pei o le Iunaite Setete ma Saina, o le pasene e 21% ma le 50%, i le faasologa.
I le taimi nei, o loʻo i ai i le kamupani 17 logistics centres ua salalau i le atunuʻu atoa ma poloketi e oʻo atu i le 26 i le faaiuga o lenei tausaga. Faatasi ai ma se fesoʻotaʻiga e aofia ai le 95% o le teritori o le atunuʻu, Mercado Livre o loʻo galue i vaʻa fanua ma ea, faʻaopoopo i le faʻatupeina tele i le faʻaauau - ua sili atu ma le lua afe taavale eletise o loʻo faʻasalalau i Pasila, e nafa ma le tuʻuina atu o maila mulimuli.
Na fa'amamafaina e Yunes le tekonolosi e avea ma pou autu e lagolagoina ai pisinisi fa'aonaponei. O se tasi o faʻataʻitaʻiga o le faʻafaigaluegaina i le 334 robots i nofoaga faʻasalalau, faʻamalieina le tafe o oloa ma faʻaitiitia le taumafaiga faʻaletino a tagata faigaluega. "O le robot e pikiina le faʻatonuga mai le fata ma ave i le tagata faʻatautaia, faʻavavevave le faagasologa ma sefe e oʻo atu i le 70% i luga o le numera o laʻasaga ma taumafaiga faʻaletino a le 'au," o lana faamamafa lea.
Na faʻailoa foi e le pulega faʻapitoa faʻapitoa ma faʻateleina mea moni o ni faiga faʻalauiloa mo le faʻavasegaina o le faʻatauga faʻatau, faʻaopoopo i le aʻafiaga lelei e aofia ai vitio oloa e mafai ona i ai i luga o le faʻasologa o fua faatatau o le liua. "O le malaga fa'atauga o le a fa'atupula'ia fa'apitoa. E-fefa'ataua'iga tu'usa'o e matele ina sili atu ona fetaui ma mana'oga o tagata fa'atau ma amioga. Fa'alogo lelei i faiga fa'asolo mai ma fa'afaigaluega i fa'asologa fou o fa'asalalauga, "na lapatai mai ai le pulega.
Faiga fa'apa'aga a le Malo-Tuto'atasi e fai ma ala ile atina'eina o galuega a le atunu'u.
O le galulue faatasi i le va o tagata lautele ma vaega tumaoti o le autu lea o le vaega faapitoa na talanoaina ai se fuafuaga lelei mo atinae tetele ma felauaiga a le atunuu. Faatasi ai ma le auai o pulega ma taʻitaʻi mai le vaega, o le felafolafoaiga na faʻamalosia ai le taua o faiga faʻapaʻaga a le malo-Tutoatasi (PPPs) e avea ma meafaigaluega autu mo le faʻalauteleina o logistics ma felauaiga i Pasila.
O tagata na auai i le talanoaga e aofia ai Pedro Moreira, peresitene o ABRALOG; Mariana Pescatori, Sui Minisita o Uafu ma Malaeva'alele; George Santoro, failautusi faapitoa a le Matagaluega o Felauaiga; Vander Costa, peresitene o le CNT; ma Ramon Alcaraz, Pule Sili o le JSL.
E tusa ai ma le tala a Mariana Pescatori, i le 2024 naʻo, na faʻatupeina e le vaega tumaoti le R $ 10 piliona i le vaega. Na ia fa'ailoa le aoga o fa'atautu'i lisi o uafu e fai ma auala e faatosina mai ai tupe faavae, fa'aopoopo i le ta'ua o tupe fa'afaigaluega a le malo-e sili atu i le R$1 piliona i le vaitaimi lava e tasi.
Na faʻaalia foi e le sui minisita le 100% o tupe teufaafaigaluega a le malo i alavai, lea na sili atu i le R$ 750 miliona i le lua tausaga talu ai. "O loʻo matou suʻesuʻeina faʻataʻitaʻiga faʻataga mo lenei auala o felauaiga, faʻamautinoa le lelei ma faʻaosofia lona faʻalauteleina," o lana tala lea. I le vaega o vaalele, na ia faʻailoa i luʻitau na tuʻufaʻatasia mai le faʻamaʻi, e pei o le toe faʻatulagaina o le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga, ae na ia faʻamamafaina o loʻo faʻaauau pea le tele o poloketi ma faʻatagaga e lagolago ai le toe faʻaleleia.
Na faamamafaina e le Failautusi o George Santoro e faapea o le malo ua uma ona i ai ni fuafuaga mo le 15 auala faʻatau atu ma le tasi faʻatau nofoaafi, lea, faʻaopoopo i tupe teufaafaigaluega na faia, e sili atu i punaoa na faʻaaogaina i le fa tausaga talu ai. "Ua matou toe faʻaauau galuega faʻaletonu, faʻamalieina konekarate, ma faʻalauiloaina le mautinoa faaletulafono mo galuega fou.
E tusa ai ma le saunoaga a Ramon Alcaraz o le JSL, e taua tele le saunia o le vaega e tali atu i le faʻatupulaia o manaʻoga faʻapitoa ma gauai atu i suiga i tulaga faʻavaomalo. "PPPs o le auala sili lea e faʻamautinoa ai atinaʻe faʻaonaponei, gafataulimaina, ma lelei. Ua sauni le vaega tumaoti e galulue faʻatasi," o le tala lea a le pulega.
E tusa ai ma fa'aletonu ma lu'itau, na ta'ua ai e i latou na auai le mana'omia o le toe fa'aleleia o auala fou e fa'ateteleina ai le pisi i luga o auala i luga o le lau'ele'ele, ona e tusa ai ma fa'amaumauga ua tu'uina atu, ua si'itia le ta'avale i le 50% i tausaga ua mavae.
I le tapunia o le laulau, na taʻua foi e Mariana Pescatori le alualu i luma i le faʻafouina o tulafono e fesoʻotaʻi ma atinaʻe tetele, ma le faʻamoemoe o le faʻafaigofieina o konekarate, faʻateleina le mautinoa faaletulafono, ma faatosina atili ai le aufaipisinisi.
Geopolitics ma fefa'ataua'iga i fafo: lu'itau ma avanoa i se tulaga le mautu o le lalolagi.
Intermodal Amerika i Saute 2025 na faʻaalia ai le faʻatupulaia o aʻafiaga o mea faʻa-geopolitical i luga o filifili faʻatau ma fuafuaga tau fefaʻatauaʻiga mai fafo. I lalo o le autu "Geopolitics and Business Opportunities in Foreign Trade," na faʻapotopotoina ai e le felafolafoaʻi tagata atamamai na suʻesuʻeina aʻafiaga o feteʻenaʻiga o loʻo iai nei, feeseeseaiga tau fefaʻatauaʻiga, ma le faʻavaivaia o faʻalapotopotoga i luga o le malosi o le gaosiga ma le faʻasalalauina o oloa.
O tagata na auai i le talanoaga e aofia ai Márcia Nejaim, sui faaitulagi o Apex Brasil; Alessandra Lopasso Ricci, Pule Sili o Centaurea Logística; ma Denilde Holzhacker, fa'atonu a'oa'oga a le ESPM.
O Denilde Holzhacker na faʻamatalaina le faʻataʻitaʻiga o loʻo iai nei o se vaitau o suiga loloto, lea na amata i le faʻamaʻi Covid-19 ma faʻateleina i suiga faʻapolokiki ma feteʻenaʻiga a le lalolagi, lea na faʻateleina ai le tau o felauaiga i luga o le gataifale ma faʻateleina le le saogalemu. “O le pulega o fefaatauaiga faava o malo, sa taula muamua i le WTO, ua vaivai,” o le faamalamalamaga lea a Denilde.
Na faʻamalosia e Márcia Nejaim lenei faʻamatalaga e ala i le faʻasino atu i le faʻavaivaia o faʻalapotopotoga faʻapitoa ma le toe foʻi mai o faiga faʻavae puipuiga e avea ma faʻamataʻu i le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o le lalolagi. “O loo tatou feagai ma se tulaga tatou te lei vaaia talu mai le 1930s faalavelave i le Iunaite Setete. O le le taumateina, o le tau o oloa i atunuu atia’e, ma le faaitiitia o tau o oloa e faatupuina ai se siosiomaga faigata mo fefaatauaiga i fafo,” o lana tala lea.
E ui lava i tulaga le lelei, na faʻaalia e le au auai e iai avanoa e suʻesuʻe ai. O le fa'afaigaluegaina o auaunaga, tekonolosi, ma le fa'atumauina na fa'ailoaina ose ala fa'ata'atia mo atunu'u o lo'o mana'o e fa'amautu lo latou fa'atauva i tulaga fa'avaomalo. O le tatalaina o maketi fou mo Pasila e mafai foi ona avea ma mea moni. "O Brazil o loʻo agaʻi i luma, mo se faʻataʻitaʻiga, i le faʻaulufaleina mai o porotini manu i Iapani, o se faitotoa na matou taumafai e tatala mo le tele o tausaga ma na o le taimi nei ua mafai ai ona matou feutagai ona o le tulaga o loʻo i ai nei. E oʻo lava i le feagai ai ma feeseeseaiga, o loʻo i ai le avanoa mo le faʻafouina ma le faʻamalosia o vaega fou.
Faatasi ai ma le sili atu i le faʻailoga faʻaalia a le atunuʻu ma faʻavaomalo , Intermodal South America 2025 e faʻaauau pea seia oʻo i le Aso Tofi (24), i le Distrito Anhembi, i São Paulo, faʻapotopotoina faʻamatalaga autu ma faiga i vaega o logistics, intralogistics, felauaiga, fefaʻatauaʻiga mai fafo ma tekinolosi . I le faʻaopoopoga i le faʻasalalauga, o le polokalame e aofia ai le sili atu i le 40 itula o mea e aofia ai, faʻasalalauga autu ma fefaʻatauaʻiga fefaʻatauaʻiga e faʻalauteleina ai fesoʻotaiga ma fefaʻatauaʻiga i le va o polofesa ma kamupani. O le ulufale e leai se totogi, ma o le faʻamoemoe o le mauaina o le sili atu i le 46 afe tagata asiasi i le tolu aso o le mea na tupu.
Auaunaga:
Intermodal Amerika i Saute - 29th lomiga
Aso: Aperila 22 i le 24, 2025.
Nofoaga: Itumalo o Anhembi.
Itula: 1 PM i le 9 PM.
Fa'amatalaga atili: Kiliki iinei
Ata: Kiliki iinei

