U sve povezanijem svijetu, sajber sigurnost je postala prioritet za pojedince i preduzeća, posebno u zemlji s velikim brojem napada na organizacijske mreže i sisteme. U ovom scenariju, šifriranje se pojavljuje kao jedan od alata za osiguranje zaštite osjetljivih podataka koje prikupljaju ove institucije.
Šta je kriptografija?
Kriptografija je proces pretvaranja čitljivih informacija u kodove koje može dešifrirati samo neko ko posjeduje ispravan ključ. Ova tehnika se koristi za zaštitu povjerljivih podataka, kao što su lozinke, bankarske informacije i privatna komunikacija, od neovlaštenog pristupa.
Zašto je enkripcija neophodna za sajber sigurnost?
Sajber sigurnost promoviše zaštitu računarskih sistema od krađe putem mreže, uključujući hardver , softver i elektronske informacije. Kriptografija je dio ovog skupa praksi. Djeluje kao virtuelna barijera i kroz nju, čak i ako se podaci presretnu, oni ostaju nečitljivi za napadače. Njena struktura može biti izvedena na dva načina:
Simetrično šifriranje: koristi isti ključ za konverziju i dešifriranje datoteka.
Asimetrična kriptografija: koristi par ključeva – jedan javni (za šifriranje) i jedan privatni (za dešifriranje). Široko se koristi u sigurnoj komunikaciji, kao što je SSL/TLS na web stranicama .
Nadalje, ova tehnologija je također ključna za VPN-ove, sigurno pohranjivanje u oblaku i platforme s dvofaktorskom autentifikacijom.
Šta kriptografija nudi preduzećima?
Carlos Henrique Mencaci, izvršni direktor kompanije Digital Helper + Assine Bem, smatra usvajanje ove tehnologije u kompaniji nezamjenjivom brigom. „Rijetko će se neko preduzeće isključiti. Ova dinamika digitalnog tržišta, uprkos svojoj agilnosti i modernizaciji, zahtijeva dvostruku zaštitu. Stoga je davanje prioriteta alatima sa šifriranjem ključno u rutini organizacije, garantujući pouzdanost onima koji su povezani sa institucijom“, tvrdi on. Razumjeti koje prednosti to pruža entitetu:
Zaštita osjetljivih podataka: mnoge kompanije rukuju povjerljivim informacijama, kao što su podaci o kupcima ili poslovne tajne. Oslanjaju se na to kako bi spriječile curenje informacija.
Usklađenost sa zakonima o privatnosti: propisi poput LGPD-a (Opći zakon o zaštiti podataka) u Brazilu zahtijevaju njegovu upotrebu za zaštitu ličnih podataka.
Sprečavanje sajber napada: enkripcija otežava hakerima osjetljivim sistemima i elementima, čak i kada dođe do kršenja sigurnosti. Brazil je zemlja s najviše sajber napada na svijetu, a slijede Meksiko i Ekvador. U periodu od 12 mjeseci zabilježeno je više od 700 miliona slučajeva, ukupno 1.379 u minuti, prema Kasperskyjevom izvještaju o prijetnjama za Latinsku Ameriku za 2024. godinu.
Integritet i autentičnost: pored održavanja povjerljivosti, ova barijera osigurava integritet datoteka koje se modificiraju tokom prenosa.
Kako da šifrujem datoteke?
Ova transformacija u sigurnosti počinje prilagođavanjem ručnih procedura elektronskom okruženju, kao što je prenos fizičkih dokumenata iz fizičkog u digitalni format. Ovi dokumenti su često izvori osjetljivih informacija, tako da bi trebali biti prioritet u shemi zaštite.
U tom smislu, predsjednik predlaže korištenje platformi za upravljanje i očuvanje ovih datoteka. „Prenošenje dokumentacije online je ključno unapređenje. Međutim, nije dovoljno samo ih sačuvati bilo gdje. Potrebno je početi koristiti pohranu u oblaku na platformi poput Digital Helper + Assine Bem, koja garantuje integritet datoteka putem najsavremenije enkripcije“, zaključuje on.
