Inflacija je uzrokovala značajne promjene u potrošačkim navikama brazilskog stanovništva. Istraživanje koje je provela kompanija Brazil Panels Consultoria, u partnerstvu s kompanijom Behavior Insights, otkriva da je 41,8% potrošača počelo kupovati hranu kod veletrgovaca kako bi uštedjeli novac. Studija, u kojoj je anketirano 1.056 Brazilaca iz svih regija zemlje između 11. i 23. marta 2025. godine, ističe utjecaj rastućih cijena na kućne budžete i strategije koje su usvojene za prevazilaženje ove situacije.
Prema anketi, 95,1% ispitanika kaže da su troškovi života porasli u posljednjih 12 mjeseci. Samo 3% vjeruje da su cijene ostale stabilne, a 1,9% doživljava pad. Percepcija ubrzanog rasta cijena je također alarmantna: 97,2% smatra da su cijene hrane brzo porasle, što inflaciju čini svakodnevnom zabrinjavajućom.
Prehrambeni sektor je bio sektor koji je najviše pogođen rastom cijena, prema mišljenju 94,7% ispitanika. Suočeni s ovim scenarijem, pored odlaska kod veletrgovaca, uočene su i druge promjene u ponašanju: 17,4% je počelo kupovati na lokalnim pijacama kako bi smanjili količinu kupljenih proizvoda, 5,2% se odlučilo za pijace u potrazi za boljim cijenama, a 33,4% je zadržalo svoje uobičajeno mjesto kupovine.
„S porastom cijena, dolazi do drastične promjene u potrošačkim navikama brazilskog stanovništva. Inflacija ne utiče samo na budžet, već i prisiljava na restrukturiranje prioriteta potrošnje. Možda se čini kao samo broj, ali razmislite o tome: ako skoro 9 od 10 ljudi osjeća teret inflacije upravo na svom tanjiru hrane, šta to govori o budućnosti sigurnosti hrane u zemlji? Možda je vrijeme da se pažljivije pogleda ne samo šta je na stolu, već i šta nedostaje“, ističe Claudio Vasques, izvršni direktor Brazil Panels-a.
Pored traženja jeftinijih restorana, Brazilci su također smanjili broj artikala u svojim korpama. Istraživanje je pokazalo da je više od polovine stanovništva (50,5%) prestalo kupovati maslinovo ulje, dok je 46,1% smanjilo unos govedine. Čak su se i osnovni i tradicionalni svakodnevni proizvodi, poput kafe (34,6%), jaja (20%), voća i povrća (12,7%), mlijeka (9%) i riže (7,1%), našli na listi smanjenja.
„Ne govorimo o luksuzu. Govorimo o osnovnim namirnicama, rutinskim stvarima, kulturi, zadovoljstvu. Inflacija je oduzela više od same kupovne moći: uklonila je artikle iz korpe za kupovinu koji su se ranije smatrali neophodnim. Možda se čini 'normalnim' izbaciti neesencijalne artikle. Ali kada se na listu onoga što se napušta dodaju jaja, grah, voće i riža, to postaje zabrinjavajuće“, upozorava Vasques.
Budući uticaj
Studija je također istražila očekivanja za narednih 12 mjeseci, a rezultati ukazuju na scenario kontinuirane zabrinutosti: 65,9% Brazilaca vjeruje da će troškovi života nastaviti rasti, dok 23% očekuje umjereniji rast cijena. Samo 8% misli da će cijene ostati stabilne, a 3,1% predviđa moguće smanjenje.
S obzirom na ovu realnost, Brazilci imaju jasna mišljenja o mjerama koje vlada treba poduzeti kako bi obuzdala rast cijena. Smanjenje poreza na osnovne robe navelo je 61,6% ispitanika kao glavno rješenje. Kontrolu cijena osnovnih artikala, poput hrane i energije, spomenulo je 55,6%, dok 35,6% vjeruje da bi prilagođavanje minimalne plate moglo pomoći u ponovnom uravnoteženju kupovne moći. Dodatnih 25,4% poziva na veći nadzor nad nekontroliranim povećanjem cijena, 20,7% spominje potrebu za smanjenjem kamatnih stopa, a 17,7% ističe utjecaj troškova goriva na inflaciju.
„Najstrašnije nije ono što je već poraslo, već ono što tek dolazi. Devet od deset Brazilaca vidi budućnost s daljnjim porastom cijena. Posljedice nisu ograničene na sutra – one već utiču na sadašnjost. Očekivanje inflacije ubrzava oprez i smanjuje potrošnju“, naglašava Vasques. „Stanovništvo i preduzeća su pod snažnim pritiskom, ne samo zbog cijena, već i zbog efekata visokih kamatnih stopa. Bez mjera koje garantuju ravnotežu, uticaj će postati sve dublji, utičući ne samo na potrošnju, već i na kvalitet života“, zaključuje on.
