Posljednjih godina, Brazil je svjedočio značajnom napretku u novim oblicima bežične povezivosti, posebno u satelitskom internetu u niskoj Zemljinoj orbiti i fiksnom bežičnom pristupu (FWA). S brzim širenjem 5G mreža i povećanom pokrivenošću koju pružaju satelitske konstelacije, brazilsko tržište se sada suočava sa scenarijem u kojem se ove tehnologije mogu međusobno takmičiti i dopunjavati, ovisno o lokalnim uvjetima i specifičnim potrebama korisnika.
5G FWA se smatra alternativom za dovođenje fiksnog širokopojasnog interneta na lokacije bez optičkih vlakana ili kablovske infrastrukture. Od 2. decembra 2024. godine, svih 5.570 brazilskih opština je moglo da primi samostalnu 5G tehnologiju, zahvaljujući oslobađanju opsega od 3,5 GHz od strane Anatela, 14 mjeseci ranije od predviđenog roka. Do marta 2025. godine, 5G je već bio prisutan u više od 895 opština, posebno u državama São Paulo (166), Paraná (122), Minas Gerais (111), Santa Catarina (78) i Rio Grande do Sul (63).
Pored nacionalnih telekomunikacijskih kompanija, koje su uložile značajna sredstva u širenje, novi regionalni učesnici koji su stekli 5G licence na aukciji spektra također se klade na FWA. Međutim, uprkos rastućem interesu, trenutni doseg je i dalje skroman u poređenju s tradicionalnim širokopojasnim internetom. Studije pokazuju da oko 40% 5G operatera globalno već nudi FWA – izazovi poput troškova opreme i ograničenja podataka ograničavaju masovno usvajanje FWA. Zbog toga, trenutne FWA ponude dolaze s relativno restriktivnim ograničenjima podataka, što zahtijeva od proizvođača da smanje troškove CPE-ova kako bi omogućili veće širenje.
Što se tiče pokrivenosti, FWA direktno zavisi od dostupnosti mobilne mreže. U velikim gradovima i metropolitanskim područjima gdje je 5G već prisutan, FWA se može brzo ponuditi – neki operateri čak najavljuju uslugu u gradovima poput São Paula i Campinasa. S druge strane, u ruralnim ili udaljenim područjima, odsustvo 5G tornjeva je ograničavajući faktor. Sveukupno, FWA će se više koristiti tamo gdje već postoji dobro uspostavljena mobilna pokrivenost, koristeći postojeću 5G infrastrukturu za pružanje fiksnog bežičnog širokopojasnog interneta.
Sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti: brzi napredak.
Uz FWA, Brazil svjedoči pravoj revoluciji u satelitskom internetu, koju pokreću sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO). Za razliku od tradicionalnih geostacionarnih satelita (koji kruže oko Zemlje na udaljenosti od otprilike 36.000 km), LEO sateliti kruže na udaljenosti od samo nekoliko stotina km, što omogućava mnogo nižu latenciju i usluge koje su usporedivije sa zemaljskim širokopojasnim internetom.
Od 2022. godine, velika LEO konstelacija opslužuje zemlju i eksponencijalno raste u broju korisnika i kapacitetu. Trenutno, satelitska pokrivenost doseže gotovo 100% brazilske teritorije - korisnicima je potreban samo nesmetan pogled na nebo da bi se povezali. To uključuje sve, od farmi u udaljenim područjima brazilske unutrašnjosti do zajednica uz rijeke u Amazoniji.
Nedavni podaci potvrđuju brz rast korisničke baze LEO satelita u Brazilu. Izvještaj iz aprila 2025. godine istakao je da vodeća internet usluga za satelite u niskoj Zemljinoj orbiti – Starlink – već ima 345.000 aktivnih pretplatnika u Brazilu, što predstavlja 2,3 puta veći porast u samo jednoj godini – što zemlju čini četvrtim najvećim tržištem na svijetu.
Ovaj impresivni broj – postignut za oko dvije godine komercijalnog rada – pozicionira satelitsku povezanost kao značajno rješenje, posebno na lokacijama do kojih zemaljske mreže ne dosežu. Poređenja radi, u septembru 2023. godine procijenjeno je da je 0,8% svih širokopojasnih pristupa u zemlji već bilo putem satelita, a taj udio u Sjevernoj regiji raste na 2,8%, pri čemu konstelacija LEO čini 44% ovih satelitskih pristupa (približno 37.000 veza). U nekim državama na Sjeveru, Starlink već drži više od polovine svih satelitskih pristupa, što odražava njegovo liderstvo u ovoj niši.
U aprilu 2025. godine, Brazilska nacionalna agencija za telekomunikacije (Anatel) odobrila je proširenje licence za LEO satelite, omogućavajući rad dodatnih 7.500 satelita pored već odobrenih otprilike 4.400. Ovim će se konstelacija u narednim godinama povećati na skoro 12.000 satelita u orbiti koji će služiti Brazilu, pojačavajući njen kapacitet i pokrivenost.
Performanse i latencija
Oba sistema mogu pružiti širokopojasne brzine, ali brojke zavise od dostupne infrastrukture. U mjerenjima u Brazilu, Starlinkova LEO veza postigla je brzinu preuzimanja od 113 Mbps i brzinu slanja od 22 Mbps, nadmašujući druge satelite. FWA 5G, kada koristi srednje frekvencije (3,5 GHz), može postići slične ili veće brzine ovisno o blizini antene i dostupnosti spektra.
Što se tiče latencije, fiksna 5G veza obično ima latenciju od 20 do 40 milisekundi, slično kao i konvencionalna mobilna mreža – pogodno za aplikacije u realnom vremenu, video konferencije itd. S druge strane, konstelacija satelita u niskoj Zemljinoj orbiti zabilježila je latencije od oko 50 ms u testovima u Brazilu, što je nevjerovatno nizak nivo u poređenju sa 600–800 ms geostacionarnih satelita.
U praksi, 50 ms je dovoljno blizu iskustvu s optičkim vlaknima (koje se kreće od 5 do 20 ms) da podrži gotovo sve aplikacije bez značajnih nedostataka. Razlika od 30 ms između FWA i LEO nije primjetna za većinu uobičajenih aplikacija, iako bi 5G u samostalnom načinu rada teoretski mogao dodatno smanjiti latenciju kako se osnovna infrastruktura bude razvijala.
Uprkos sličnostima, u udaljenim ruralnim područjima ili onima sa lošom infrastrukturom, satelitski internet postaje spasilac za krajnju udaljenost. Tamo gdje nema obližnjih bazne stanice ili optičkih kablova, implementacija 5G mreže možda neće biti izvodljiva u kratkom roku – instaliranje satelitske antene postaje najbrže i najefikasnije rješenje.
Na primjer, u brazilskoj poljoprivredi, usvajanje LEO interneta se slavi kao faktor produktivnosti, povezujući farme koje su ranije bile van mreže. Čak su i javne agencije pribjegle svemirskom rješenju kako bi povezale škole, zdravstvene centre i baze u šumi. Stoga, u područjima gdje operateri nemaju konkurenciju, sateliti nemaju konkurenciju – oni istovremeno popunjavaju nišu osnovne i napredne povezivosti, pružajući sve, od osnovnog pristupa internetu do mogućnosti implementacije IoT rješenja na terenu.
S druge strane, u urbanim područjima i regijama s dobro strukturiranim mobilnim mrežama, 5G FWA bi trebao prevladati kao preferirana opcija za fiksni bežični pristup. To je zato što gradovi imaju veliku gustoću antena, veliki kapacitet i konkurenciju među operaterima – faktore koji održavaju cijene pristupačnim i omogućavaju velikodušne pakete podataka. FWA može direktno konkurirati tradicionalnom širokopojasnom internetu u neožičenim naseljima, nudeći performanse slične optičkim vlaknima u mnogim slučajevima.
Zaključno, novi pejzaž povezanosti u Brazilu ukazuje na komplementarnu koegzistenciju FWA (fiksnog bežičnog pristupa) i satelitskog interneta. Ovdje se ne radi o direktnoj konkurenciji za isti tržišni udio, već o optimalnom zadovoljavanju različitih geografskih i korisničkih potreba. Rukovodioci i donosioci odluka trebali bi ove tehnologije vidjeti kao saveznike u proširenju povezanosti: FWA koristi 5G infrastrukturu za pružanje brzog bežičnog širokopojasnog interneta gdje god je to ekonomski isplativo, a sateliti popunjavaju praznine i osiguravaju mobilnost i redundantnost. Ovaj mozaik, ako je dobro koordiniran, osigurat će da digitalna transformacija ne poznaje fizičke granice, donoseći kvalitetan internet iz središta metropola u najudaljenije krajeve zemlje, na održiv i efikasan način.
