Sa svakom vijesti o prevari s kriptovalutama ili novom skandalu u koji su umiješane poznate ličnosti povezane s kompanijama za sportsko klađenje, popularnim Bets, osjećaj je da je kriminalno podzemlje mnogo koraka ispred civiliziranog svijeta u svojim strategijama pretvaranja ilegalno stečenih resursa u imovinu koja izgleda legitimno, takozvano pranje novca.
U konačnici, s obzirom na vagu poslovnog svijeta za inovacijama koje vode do pojave i širenja mehanizama poput kriptovaluta, te popularnu vagu za mogućnošću kombinovanja korisnog (zarađivanja novca) sa ugodnim (povjerenja u omiljeni tim) u klađenju, kako možemo pratiti hiljade transakcija svake minute kako bismo spriječili da se sva ta dobra volja koristi za finansiranje kriminalnih aktivnosti i terorizma, na primjer?
U Brazilu, Zakon br. 9.613 iz 1998. godine, poznat kao Zakon o pranju novca, predstavlja pravnu osnovu koja definira zločin i propisuje stroge kazne za umiješane. Nadalje, njime je osnovano Vijeće za kontrolu finansijskih aktivnosti (COAF), odgovorno za primanje izvještaja o sumnjivim transakcijama i izradu finansijskih obavještajnih podataka za borbu protiv ove vrste kriminala.
S druge strane, Centralna banka djeluje direktno u okviru Brazilskog sistema za sprečavanje i borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (PLD/FT). Ona reguliše pravila za finansijske institucije u vezi sa sprovođenjem PLD/FT politika, prati i nadgleda njihovo pridržavanje i primjenjuje administrativne sankcije kada je to potrebno. Nadalje, Centralna banka vodi Nacionalni registar klijenata finansijskog sistema (CCS) i prijavljuje sumnjive aktivnosti COAF-u (Vijeću za kontrolu finansijskih aktivnosti) i Javnom tužilaštvu.
Ali u praksi, tehnologija je ključna za sprječavanje pranja novca. Napredni alati za analizu podataka omogućavaju finansijskim institucijama da otkriju obrasce sumnjivih aktivnosti i identificiraju potencijalne slučajeve. Preporučuje se implementacija i integracija specijaliziranog softvera kako bi se poboljšala efikasnost otkrivanja i ojačali procesi usklađenosti i interne revizije.
Jedan od osnovnih zahtjeva u tom pogledu je da finansijske institucije imaju duboko razumijevanje svojih klijenata. To uključuje provođenje potpune identifikacije svih strana uključenih u finansijske transakcije, kako fizičkih tako i pravnih lica. KYC proces nije ograničen samo na prikupljanje dokumenata; on također uključuje provjeru porijekla sredstava i kontinuiranu analizu transakcija kako bi se identificiralo sumnjivo ponašanje.
Zabrinut zbog ovog problema, Febraban će između 15. i 16. oktobra u São Paulu održati 14. izdanje Kongresa o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma (PLDFT), koji se smatra najvećim događajem na tu temu u Brazilu. Nije iznenađujuće da će ovogodišnja centralna tema biti "Integrirani pristup između kontrolnih područja".
Program će omogućiti razmišljanje o osjetljivim i strateškim temama, ne samo za banke, već i za društvo u cjelini, koje na kraju na ovaj ili onaj način bude ugroženo ovom praksom.
Neke od već definiranih tema uključuju: "Izazove u interakciji finansijsko-obavještajnih jedinica", "Strateške akcije za borbu protiv i sprječavanje nezakonitih aktivnosti", "Upotreba umjetne inteligencije u sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma", "Sportsko klađenje i njegovi utjecaji" i "Socijalno-ekološki zločini – ropski rad, pranje novca i korupcija".
Kao što možemo vidjeti iz širine diskusija, postaje potpuno utopijski zamisliti da će novi zakon ili novo tehnološko rješenje samo po sebi moći odgovoriti na izazov.
U ovom scenariju, dijeljenje informacija i integriranih tehnologija jedini je način za jačanje borbe protiv financijskog kriminala i ublažavanje rizika povezanih s pranjem novca, osiguravajući usklađenost s važećim propisima.
