U 2024. godini, Brazil se istakao u globalnom pejzažu e-trgovine, zabilježivši rast od 16% u online prodaji, nadmašivši tradicionalno jaka tržišta poput Sjeverne Amerike (12%) i Zapadne Evrope (10%), prema izvještaju Atlântica. Ovaj napredak otkriva mnogo više od pukih brojki: odražava pokret prilagođavanja i inovacija koji redefinira brazilsko tržište i pokazuje njegov potencijal u tako konkurentnom sektoru. Ali šta stoji iza ovog rasta i koji su izazovi i prilike koji se javljaju?
Iako su ovi podaci razlog za slavlje, postoje nijanse koje zaslužuju pažnju. To je zato što ubrzani rast e-trgovine u Brazilu nije samo rezultat tržišta u ekspanziji, već i scenarija koji balansira tehnološki napredak i strukturne izazove. Fizička maloprodaja, na primjer, zabilježila je pad prihoda od 3,3% u septembru, već bez inflacije, u poređenju s istim mjesecom 2023. godine, prema Cielo Expanded Retail Indexu (ICVA). Drugim riječima, s jedne strane imamo napredak, ali s druge strane primjećujemo trend pada, uostalom, ovo je bio sedmi uzastopni mjesec bez rasta u sektoru. Nasuprot tome, brazilska e-trgovina pokazala je otpornost, s rastom od 0,9% u septembru.
Kada govorimo o ovim brojkama, moramo spomenuti i da je ovo tržište u stalnoj transformaciji, upravo zato što je digitalni potrošač sve prisutniji u procesu kupovine. Profil brazilskog kupca se također razvio. Ako su online kupovine ranije bile motivirane praktičnošću i nužnošću, sada su vođene višim očekivanjima u pogledu iskustva.
Potrošači očekuju kupovinu koja kombinuje brzinu, personalizaciju i povjerenje, što zahtijeva od brendova da se efikasnije prilagode. U Brazilu, gdje su regionalni zahtjevi jednako raznoliki kao i samo geografsko područje, ispunjavanje ovih očekivanja može postati pravi izazov za kompanije koje žele održati konkurentnost i kvalitet.
Istovremeno, konvergencija između fizičkog i digitalnog svijeta je činjenica. Upravo u ovom scenariju moramo provesti pažljivu analizu, jer Phygital također razvija kupovinu potrošača, koja se možda čak i digitalno finalizira, ali dio se odvija na mjestu prodaje, direktno utječući na iskustvo kupca i proces nabavke proizvoda.
Nadalje, socioekonomska raznolikost zemlje predstavlja zanimljiv paradoks: iako postoji aktivno tržište za inovacije, u nekim regijama postoji značajan nedostatak pristupa tehnološkoj infrastrukturi. To pojačava važnost ulaganja u rješenja koja čine e-trgovinu inkluzivnijom, kao što su raznolike metode plaćanja i logističke strategije prilagođene različitim urbanim i ruralnim kontekstima.
Stoga, rast e-trgovine u Brazilu ne treba posmatrati samo kao pozitivan ekonomski pokazatelj, već kao priliku da zemlja preuzme uticajniju ulogu u digitalnoj trgovini. Za razliku od zrelijih tržišta, gdje su inovacije često ograničene na optimizacije, Brazil nudi plodno tlo za stvaranje revolucionarnih rješenja.
Međutim, da bi se ostvario ovaj potencijal, neophodno je da tržišni akteri, uključujući tehnološke kompanije, trgovce i startupove, igraju aktivnu ulogu u jačanju saradničkog ekosistema. To uključuje sve, od razvoja novih tehnologija automatizacije i vještačke inteligencije do obuke stručnjaka za suočavanje sa specifičnostima lokalne e-trgovine. Nakon što se Brazil pozicionira ne samo kao potrošačko tržište već i kao inovator u sektoru, može redefinirati svoju relevantnost u digitalnom prodajnom pejzažu.
Dakle, rast e-trgovine u Brazilu ove godine ukazuje na plodno tlo za inovacije na digitalnom tržištu zemlje. Međutim, izazov je sada transformirati ovaj trenutak u ciklus razvoja koji koristi i brendovima i potrošačima. Više od samih brojki, u pitanju je sposobnost zemlje da se ponovo izmisli i etablira kao lider u stalno promjenjivom okruženju. A ova putanja ne zavisi samo od održavanja tempa rasta, već i od izgradnje temelja za još snažniju digitalnu budućnost.
