I se talanoaga a le vaega i le Futurecom 2024 na faia i le Aso Lulu, aso 9, na faʻamamafaina ai e le Brazilian Internet of Things Association (ABINC) ma le International Data Space Association (IDSA) le taua o Data Spaces o ni poutū mo le faʻalauteleina o le tamaoaiga fou o faʻamatalaga i Pasila. O le vaega, na taitaia e Flávio Maeda, sui peresitene o le ABINC, na faʻapotopotoina ai tagata tomai faʻapitoa, e aofia ai Sonia Jimenez, faatonu o le IDSA; Isabela Gaya, Pule o le Fouga o le Brazilian Agency for Industrial Development (ABDI); Marcos Pinto, faatonu o le Matagaluega o Tauvaga ma Fouga o le Matagaluega o Atinaʻe, Alamanuia, Fefaʻatauaʻiga ma Auaunaga (MDIC); ma Rodrigo Pastl Pontes, faatonu o Fouga i le National Confederation of Industry (CNI), o ē na ofoina atu ni manatu eseese i luʻitau ma avanoa o Data Spaces mo le tamaoaiga o faʻamatalaga i Pasila.
I le taimi o le mea na tupu, na faamamafa ai e Sonia Jimenez le tele o kamupani o loʻo feagai pea ma pa puipui i le faʻateleina o le tau e maua mai i faʻamaumauga latou te aoina, aemaise lava ona o le leai o se faʻalagolago i le faʻasoaina o faʻamatalaga. "O kamupani e gaosia le tele o faʻamaumauga, ae latou te le maua le faʻamoemoeina o tupe maua. IDSA e tulaʻi mai o se fofo e faʻalauteleina ai le faʻalagolago i le va o itu auai o loʻo aʻafia i le faʻasoaina saogalemu o faʻamaumauga, fesoasoani i le faʻatoʻilaloina o pa puipui faʻatekonolosi ma faʻatupuina faʻamanuiaga sima mo pisinisi, "o le tala lea a Sonia.
Na ia faʻaalia foi o le suiga o le laufanua, ma ua amata ona iloa e faʻalapotopotoga le aoga manino o se tamaoaiga faʻamaumauga tuʻufaʻatasia. Na faʻamatala e Sonia o loʻo matauina e le IDSA le faʻalauteleina o le faʻalauiloaina o le taua o Data Spaces, aemaise lava i le faʻalauiloaina o tekonolosi fou ma le faʻaogaina o faiga. E tusa ai ma ia, e le gata e faʻateleina ai le lelei ae fesoasoani foi e faʻaitiitia tau ma faʻaleleia faʻataʻitaʻiga pisinisi numera fou.
O le isi mea taua o le laulau o suʻesuʻega a le ABDI, "Agro Data Space Agro 4.0 Program," na tuʻuina atu e Isabela Gaya, lea na suʻesuʻeina ai le gafatia o Data Spaces i agribusiness, o se vaega taua mo le tamaoaiga o Pasila. O le suʻesuʻega na faʻaalia ai o le faʻaaogaina o Data Spaces e mafai ona maua ai le 30% o le faʻatupulaia o le faʻaogaina lelei i vaega eseese o faʻatoaga ma faʻaititia tau e oʻo atu i le 20%. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o fofo faʻatekonolosi faʻatekonolosi, e pei o le Initaneti o Mea (IoT) ma le atamai faʻapitoa, o le a mafai ai ona aoina ma auʻiliʻili le tele o voluma o faʻamaumauga, faʻatagaina mo faʻamatalaga sili atu ma faʻaogaina filifiliga i le fanua.
O le suʻesuʻega foʻi na faʻaalia ai le lelei o aʻafiaga i le faʻaauau. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e le au gaosi oloa ona faʻaitiitia le faʻaogaina o le herbicide e oʻo atu i le 70% ma faʻaitiitia ai le faʻaogaina o isi mea faʻaoga e ala i le mataʻituina ma tekinolosi faʻaautomatika, e maua ai le gaosiga sili atu ona gafatia ma lelei. O le suʻesuʻega foʻi na faʻaalia ai e sili atu i le 1 miliona fale i tua e mafai ona faʻamanuiaina saʻo mai lenei suiga numera, faʻamalosia le matafaioi faʻapitoa a Data Spaces i le faʻamalosia o le faʻatauvaʻa a le vaega o pisinisi a Pasila.
Isabela Gaya, mai ABDI, fai mai i le taimi o le mea na tupu i luga o le aafiaga o numera i luga o le vaega o faatoaga: "O le faʻaaogaina o tekinolosi fou faʻatasi ma Data Spaces e mafai ona suia ai agribusiness Pasila, faʻaleleia le lelei o le gaosiga ma faʻalauteleina le puleaina o punaoa." Na ia faamamafaina le sauni o le vaega e talia nei mea fou, aemaise lava i le lagolagoina o faiga faavae a le malo ma tupe teufaafaigaluega.
Marcos Pinto, faʻatonu o le Matagaluega o Faʻatauvaʻa ma Faʻafouina i le MDIC (Matagaluega o Atinaʻe, Alamanuia ma Fefaʻatauaʻiga i Fafo), na tuʻuina atu ai le vaʻaiga a le malo i le taua o le faʻavaveina o le atinaʻeina o Data Spaces i Pasila. Na ia faʻailoa o le atunuʻu o loʻo i ai le tele o gaosiga o faʻamaumauga, e le gata i tagata taʻitoʻatasi ma kamupani, ae naʻo le 25% o faʻalapotopotoga tetele o loʻo faʻaogaina faʻamaumauga faʻamaumauga lelei. "E manaʻo le malo e faʻaosofia le atinaʻeina o nei Data Spaces e faʻavavevave ai le tamaoaiga o faʻamatalaga i Pasila. O loʻo matou fatuina se polokalame faʻapitoa mo lenei mea ma le suʻesuʻeina o vaega e mafai ona faʻaoga lelei ai lenei tekinolosi, e pei ona matou vaʻaia i isi atunuu, "o le faʻamatalaga lea a Marcos.
Na ia ta’ua fo’i o lo’o i ai le malo i le vaega fa’amatala, talanoa ma vaega eseese e fa’ailoa ai vaega e mafai ona fa’atinoina ai le Data Spaces. "O la matou feʻau o se tasi o le fausiaina o le galulue faʻatasi, ma matou te faʻamoemoe e faʻalauiloa ni auala sima e lagolago ai lenei atinaʻe i le faaiuga o le tausaga. Sa matou suʻesuʻeina fuafuaga mai isi atunuʻu, aemaise lava le Iuni a Europa, ma matou te le manaʻo e faʻatali mo le lima tausaga e faʻaoga ai lenei galu o mea fou. E tusa ai ma ia, e tatau i le malo ona faʻalauiloaina se faʻatalanoaga lautele mo se faʻavae tulafono faʻatonutonu i se taimi lata mai.
O le faatonu o le MDIC (Matagaluega o Atinaʻe, Alamanuia ma Fefaʻatauaʻiga i Fafo) na faʻamamafaina o Pasila o loʻo tuuto atu i le lagolagoina o le vaega o oloa gaosi i lona suiga i se tamaoaiga sili atu numera ma lelei. "Ina ia ausia le manuia o le gaosiga, o le a tatou manaʻomia kamupani numera e mafai ona atiaʻe nei fofo. E manaʻo le malo e tutu faʻatasi ma le vaega o oloa gaosi ina ia mautinoa e tupu lenei mea, "na ia faʻauʻu ai.
ABINC, i le faiga faapaaga ma le IDSA, o loʻo galue e aumai lenei manatu o Data Spaces i Pasila, ma taumafai e faʻamalosia le faʻatauvaʻa numera a le atunuʻu. O nei fuafuaga o se vaega o se taumafaiga tele suiga numera, lea e faʻamoemoe e tuʻufaʻatasia vaega e pei o faʻatoʻaga, soifua maloloina ma feʻaveaʻi, faʻapea foʻi ma le faʻaleleia o le fausiaina o avanoa pisinisi fou.
Flavio Maeda, sui peresitene o le ABINC, na faamamafaina o lenei faiga faapaaga ma le IDSA e aofia ai le aumaia o le malamalama i le maketi e uiga i le gafatia o Data Spaces i Pasila, aemaise lava mo faatoaga ma alamanuia. Na faʻamatalaina foi e Maeda o loʻo galulue faʻatasi le ABINC ma le IDSA, ABDI, CNI, ma le MDIC e faʻatino, i le 2025, le poloketi Open Industry, e tutusa ma le Open Finance. "Matou te mananaʻo e aumai faʻamanuiaga tutusa o Open Finance i isi vaega faʻapisinisi. O lenei poloketi e fetaui lelei ma le manatu o Data Spaces, "o le faʻamatalaga lea a Maeda.
Rodrigo Pastl Pontes, mai le CNI, na ia faʻaalia foi le taua o se atinaʻe malosi ma fesoʻotaʻi ina ia mafai ai e kamupani faʻapisinisi ona faʻasoa faʻamaumauga ma le saogalemu ma le faʻalagolago, faʻamalosia le faʻafouina ma le lelei i vaega eseese.
Faatasi ai ma le alualu i luma na talanoaina i le Futurecom 2024, e manino lava o le tamaoaiga o faʻamatalaga o le a faia se sao tutotonu i Pasila i le lumanaʻi, ma o le manatu o Data Spaces o le a faʻavae i le faʻamalosia o lenei auala, e pei ona faaiuina e Sonia Jimenez: "O le evolusione o Data Spaces o le a mafai ai e kamupani Pasila ona ausia se tulaga fou o mea fou, ma le saogalemu, manino ma, sili atu i mea uma, faʻalagolago i le faʻasoaina o faʻamatalaga.

